Ja dam hiljadu maraka od plate, žena isto toliko, pa pare budu kod mene, jer sve plaćam, da se ona ne opterećuje. Ovako “princip” svojih kućnih finansija za BL portal objašnjava jedan banjalučki bračni par srednjih godina. Neki bi rekli – tako i treba, drugima bi ženska uloga u ovoj priči bila sporna, a treći bi, možda, stigli i do brakorazvodne parnice.
Da su finansije, tačnije nesuglasice oko para i pitanje “vlasništva” nad kućnim novčanikom čest problem, potvrđuju za BL portal i banjalučki advokati koji kažu da su, nakon preljube i miješanja porodice u bračni život, upravo pare treći, najčešći razlog za razvod.
Bračni par s početka priče, svoj dogovor o finansijama ne smastra spornim, naprotiv. Kako kažu, mnogi parovi razviju sopstveni sistem raspodjele koji im olakšava funkcionisanje i smanjuje tenzije.
“Damo podjednako para, a ja plaćam sve troškove, hranu, gorivo, režije i sve što je potrebno. Ono što ostane preko tih 1.000 KM je njen, odnosno moj ‘džeparac’. Nama ovaj sistem super funkcioniše, obično nam ostane i viška koji kasnije ide u štednju”, objašnjava ovaj Banjalučanin za BL portal.
More Read
Njegova žena se na to smiješi i dodaje da je to super, samo što tako ispadne da sve plaća on, a ona ništa.
“Kad god se priča o finansijama, on uvijek kaže da sam ja gospođa i da se previše ne opterećujem. Tako ispadne da sve on plaća, a ja zapravo dala pola novca“, kaže ona više u šali, potvrđujući suprugov stav da ovaj model u njihovoj kući odlično funkcioniše.
Drugi par kaže da im je upravo jasna podjela troškova donijela mir u odnosu.
More Read
„Ne razmišljamo ko je više dao. Sve ide u zajednički fond i odatle plaćamo stan, račune i hranu. Bitno je samo da oboje znamo koliko imamo i da se ne ulazi u nepotrebne rasprave”, kažu oni za BL portal.
Ponekad i nije tako jednostavno
Sporovi oko para, kaže za BL portal psihoterapeut Ognjen Ranisavić, gotovo nikad nisu samo zbog novca, jer je, objašnjava, zajednički budžet mnogo više od matematike.
„Ono što se u praksi često ispostavi jeste da problemi oko zajedničkog budžeta zapravo nikada nisu stvar matematike i samog novca”, navodi Ranisavić za BL portal, dodajući da finansije u odnosu nose i emocionalnu i simboličku težinu.
Prema njegovim riječima, novac je često način na koji partneri izražavaju povjerenje, kontrolu i moć, ali i obrasce koje su ponijeli iz svojih porodica. Svako u vezu, kako kaže, donosi i svojevrsni „finansijski DNK”, odnosno uvjerenja i navike stečene tokom odrastanja.
„Ako je neko odrastao u porodici gdje se štedjelo iz straha od neimaštine, a partner u porodici gdje je novac bio simbol ljubavi i poklona, sukob je gotovo neizbježan. Tada se zapravo ne raspravlja o novcu, nego o sigurnosti i ljubavi”, objašnjava on.
More Read
Finansije tako mogu postati i polje borbe za moć u vezi. Kako navodi psihoterapeut, partner koji više zarađuje ponekad, svjesno ili nesvjesno, očekuje i veću kontrolu nad odlukama u domaćinstvu, što može stvoriti osjećaj neravnopravnosti.
Sukobi se dodatno produbljuju kada partneri imaju različite životne ciljeve, dok jedan želi štedjeti za nekretninu, drugi prednost daje putovanjima, iskustvima ili kvalitetnijem svakodnevnom životu. Bez zajedničke vizije, neslaganja postaju gotovo neizbježna.
Na odnos prema novcu, osim porodice i ličnih iskustava, utiču i društvo i društvene mreže, upozorava Ranisavić. Poređenja s drugima i nerealna očekivanja često dodatno opterećuju partnerske odnose.
Često se postavlja pitanje treba li imati zajednički budžet ili odvojene račune, ali stručnjaci smatraju da univerzalno rješenje ne postoji. Najčešće se kao dobar model izdvaja kombinacija – zajednički fond za troškove i ciljeve, uz određeni iznos koji partneri mogu trošiti samostalno.
Ključ rješenja leži u otvorenoj komunikaciji i planiranju, jer redovni razgovori o prihodima, troškovima i ciljevima mogu spriječiti većinu nesporazuma.
„Kada partneri razgovaraju o tome šta im je važno i kakvu budućnost žele da grade zajedno, finansije prestaju biti izvor sukoba i postaju alat za zajednički život”, poručuje Ranisavić za BL portal, uz napomenu da je timski rad osnova stabilne veze.
Šta kaže zakon?
Dok se u svakodnevnom životu finansije među partnerima često svode na dogovore i kompromis, u slučaju razvoda dolazi do jasnih pravnih pravila koja uređuju podjelu imovine i dugova.
Kako objašnjava advokat Vladimir Dragičević, iako građani najčešće misle da se sve dijeli „pola-pola“, u praksi je ključno razlikovati posebnu i zajedničku imovinu.
Posebna imovina obuhvata sve što je jedan supružnik imao prije braka, kao i nasljeđe i poklone, dok zajedničku imovinu čini sve što je stečeno radom tokom braka – bez obzira na to na čije ime je formalno upisano.
„Nije tačno da je da je vlasnik onaj na čije ime glasi imovina. Ako je stan kupljen tokom braka zajedničkim sredstvima, smatra se zajedničkom imovinom“, objašnjava Dragičević za BL portal.
Osim imovine, dijele se i obaveze. Dugovi nastali radi zajedničkog života u braku tretiraju se kao zajednički, dok lični dugovi prije braka ostaju individualna obaveza.
„Najveća zabluda je da će jedan od partnera ‘prevariti sistem’ ako, na primjer, kuću prepiše na svog roditelja, međutim ako je zajednička imovina u pitanju, taj potez ne pomaže“, kaže on.
Ista pravila, dodaje, u praksi se primjenjuju i na vanbračne zajednice, gdje se imovina stečena zajedničkim radom takođe smatra zajedničkom.
