Dehidratacija kod djece je stanje koje većina roditelja povezuje sa žeđu, a koje u stvarnosti može imati mnogo ozbiljnije posljedice, naročito po urinarni sistem i bubrege.
Ovo stanje je jedan od najčešćih ljetnjih zdravstvenih problema, a koji se ne vidi golim okom, napominje za Blic zdravlje klinički asistent dr sci. med. Saša Milivojević, dječji hirurg i urolog Univerzitetske dječije klinike u Beogradu.
– Sunce može da izazove opekotine. More može da sakrije meduze. Bicikl može da donese ogrebotine, a dehidratacija ne ostavlja trag na koži. Ne pravi buku. Ne boli odmah. Ona djeluje tiho i upravo zato je često potcijenjena. A bubrezi su među prvima koji osjete njene posljedice. Zato ovog ljeta, između kreme za sunčanje, šešira i peškira, ne zaboravite ono što je možda najvažnije. Čašu vode. Ponekad upravo ona predstavlja najbolju zaštitu za dječje zdravlje – napominje na početku razgovora za “Blic zdravlje” dr Saša Milivojević.
Dehidratacija se često dešava kada djeca ljeti trče, skaču, plivaju i jure od jutra do mraka, a onda se predveče dijete požali da ga boli glava, postaje razdražljivo, umorno, ne ide često u toalet, nema temperaturu.
More Read
– Nije bolesno, a ipak nešto nije u redu. Vrlo često, krivac nije virus, nije prehlada i nije umor od igre. Krivac je dehidratacija – kaže dr Saša Milivojević.
Zašto žeđ nije pouzdan alarm
Mnogi roditelji vjeruju da će dijete samo tražiti vodu kada mu bude potrebna. Nažalost, dječji organizam ne funkcioniše baš tako.
More Read
– Kada se dijete zaigra, ono često potpuno zaboravi na žeđ. Satima trči po plaži. Skače u bazen. Vozi bicikl. I tek kada organizam već izgubi značajnu količinu tečnosti, javlja se osjećaj žeđi. Drugim riječima, žeđ je često znak da je proces dehidratacije već počeo – kaže sagovornik Blic zdravlja.
Kako prepoznati dehidrataciju prije nego što postane ozbiljan problem
Kako objašnjava dr Milivojević, organizam šalje upozorenja mnogo ranije nego što roditelji misle. Dehidratacija rijetko dolazi naglo, najčešće se razvija postepeno.
Prvi znaci mogu biti veoma suptilni: suve usne, pojačana žeđ, umor, razdražljivost, pospanost, manjak energije. Mnogi roditelji ove simptome pripisuju vrućini ili umoru od igre i zato ih često previde – primjećuje dr Milivojević.
Signal koji se vidi u toaletu
Jedan od najvažnijih pokazatelja da organizmu nedostaje voda jeste urin.
More Read
Kada dijete ne unosi dovoljno tečnosti: mokri rjeđe, urin postaje tamniji, miris može biti intenzivniji. To je znak da organizam pokušava da sačuva svaku kap vode, a upravo tada urinarni sistem počinje da trpi najveći teret – kaže dr Milivojević.
Šta se dešava u bubrezima kada nema dovoljno vode
On objašnjava da su bubrezi svojevrsni filter organizma. Njihov posao je da uklanjaju otpadne materije i održavaju ravnotežu tečnosti: Kada vode nema dovoljno, oni pokušavaju da je sačuvaju. Urin postaje koncentrisaniji. Otpadne materije se zadržavaju u većim koncentracijama, a to stvara uslove za nastanak problema.
Kada obična dehidratacija otvara vrata ozbiljnijim tegobama
Koncentrisana mokraća može povećati rizik za: urinarne infekcije, stvaranje kristala u mokraći, nastanak kamena u bubregu, bolno mokrenje, iritaciju urinarnog sistema. Naravno, nijedno dijete neće dobiti kamen u bubregu nakon jednog dana provedenog na plaži, ali ponavljana i dugotrajna dehidratacija značajno povećava rizik – kaže naš sagovornik.
Nijedno dijete neće dobiti kamen u bubregu nakon jednog dana provedenog na plaži, ali ponavljana i dugotrajna dehidratacija značajno povećava rizik.
Nisu sve tečnosti iste
Iznosi primjer iz prakse u kojoj roditelji često kažu: “Ali popilo je tri soka.” “Popio je dva ledena čaja.” “Stalno nešto pije.”
Međutim, stručnjaci stalno naglašavaju jednu činjenicu – najbolji napitak za hidrataciju i dalje je obična voda. Mnogi zaslađeni napici sadrže velike količine šećera i ne predstavljaju idealnu zamjenu za vodu tokom visokih temperatura – napominje doktor.
Djeca koja su pod većim rizikom
Posebnu pažnju zahtijevaju djeca koja: imaju urinarne infekcije, imaju anomalije mokraćnog sistema, ranije su imala kamen u bubregu, intenzivno treniraju sportove, dugo borave na otvorenom tokom najvećih vrućina.
Kod njih čak i blaža dehidratacija može izazvati veće probleme nego kod ostale djece.
Kako spriječiti dehidrataciju tokom ljeta
Doktor objašnjava da je potrebno: nuditi djetetu vodu i kada ne traži da pije, nositi flašicu vode tokom šetnji i putovanja, praviti redovne pauze za unos tečnosti, ograničiti boravak na suncu tokom najtoplijeg dijela dana, podsjećati dijete da pije tokom igre i sportskih aktivnosti, pratiti boju mokraće kao jednostavan pokazatelj hidratacije.
Ponekad upravo ove male navike spriječe velike probleme.
Simptomi zbog kojih treba potražiti pomoć
Ljekaru se treba obratiti ako se tokom vrućina pojave: izrazita malaksalost, pospanost ili konfuznost, veoma rijetko mokrenje, uporno povraćanje, nemogućnost unosa tečnosti, jaka glavobolja, vrtoglavica, izrazito suva usta i jezik. To mogu biti znaci ozbiljnije dehidratacije koja zahtijeva procjenu i liječenje – upozorava dječji hirurg i urolog Saša Milivojević.
