
Proizvođači voća iz Potkozarja nekoliko dana od početka berbe ranih sorti kruške suočili su se sa nerješivim problemom otkupa.
Grane su se polomile od roda, voće ubrzano zri zbog visokih temperatura i opada, a berači čekaju da otkupljivači otvore kapije.
O cijenama niko i ne govori
Voćari smatraju da institucije Republike Srpske i BiH nisu učinile dovoljno za plasman voća. O cijenama za sada niko i ne govori, jer su one u sadašnjim okolnostima postale manje važne.
Mirko Petrović iz Trebovljana, jedan od najvećih proizvođača voća, ubrao je 20 tona kruške butira, koja sada propada zato što je nema kome prodati.
U krajnjoj situaciji prinuđen je dati u bescijenje.
Velike količine kruške mogle bi propasti
“Imam još 300 tona kruške santa marija. Berba ove sorte počeće za nekoliko dana. Beračima iz Srbije, za koje sam obezbijedio smještaj, otkazao sam dolazak. Ne znam šta da radim. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje u Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Republike Srpske, velike količine kruške će propasti”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine“.
Ovaj dugogodišnji proizvođač voća navodi da na području Gradiške, najviše u Podgradcima, Jablanici, Miloševom Brdu, Sovjaku, Grbavcima, Turjaku i drugim selima, za desetak dana počinje berba 2.000 tona kruške. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje za otkup, šteta će biti nemjerljiva.
I drugi proizvođači voća u ovom kraju imaju isti problem kao Mirko Petrović. Oni naglašavaju da se time moraju baviti sve strukture vlasti, od lokalnih, preko republičkih do državnih.
Šansa u manjim otkupljivačima
Mirko Bjelovuk, predsjednik Udruženja voćara Gradiške, šansu vidi u manjim otkupljivačima, trgovačkim centrima i nakupcima iz Federacije BiH, ali samo za krušku prve klase.
“Dogovorili smo sastanak sa velikim trgovačkim lancem iz BiH. Postoji mogućnost da u njihove prodavnice plasiramo dio voća, ali samo prve klase. Za treću klasu, koja u pojedinim voćnjacima čini i do 40 odsto, ne vidim rješenje. Neophodno je proizvoditi što veći procenat prve klase, jer se za kvalitetno voće može pronaći tržište”, matra Bjelovuk.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, ne dijeli takav stav.
On je za “Nezavisne” kazao da za 2.500 tona voća u Potkozarju, najviše kruške, šljive i jabuke, za sada nema rješenja. On smatra da se Republika Srpska i BiH moraju više angažovati i obezbijediti plasman. Od toga zavisi status poljoprivrednika i potkozarskih sela.
“Postoji više mjera. To su ograničenje uvoza i stimulisanje postojećih te izgradnja tvornica za preradu. Imamo intenzivne razgovore u institucijama Republike Srpske. Za sada ne prepoznajem efikasan napredak. Vrijeme prolazi, a voće propada”, razočaran je Dojčinović.
Voćnjake odbranili od mraza, grada, suše
On podsjeća da su voćnjake odbranili od mraza, grada, suše, ali se sada, kada treba da naplate svoj trud, ispriječio nerješiv problem otkupa.
“To urušava selo i seljaka, odnosno poljoprivrednika, koji su sposobni da proizvedu kvalitetno voće, ali kada treba da reaguje država, tu nema dovoljno inicijative ni akcije. Ovaj i slični problemi urušavaju republiku i državu, to tjera omladinu iz sela, gasi svaku pomisao o ulaganjima u poljoprivredu, a posebno voćarsku proizvodnju. O tome treba razgovarati i tražiti rješenja. Ovako sve se ponavlja, a napretka nema. Problem je kada nema voća, a još veći kada rodi, kao ove godine”, uvjerava Dragoja Dojčinović.
Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede u petak nismo dobili.


