
Evropska centralna banka (ECB) je na posljednjoj sjednici povećala tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Kako su saopštili iz ECB-a, posvećeni su uspostavljanju monetarne politike kako bi se osiguralo da se inflacija stabilizuje na cilju od 2% u srednjem roku.
Rat na Bliskom istoku stvara inflatorne pritiske
“U skladu sa ovom obavezom, odlučeno je da se povećaju tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih poena. Rat na Bliskom istoku stvara inflatorne pritiske, a odluka o povećanju stopa je snažna u nizu scenarija koji mapiraju kako bi se šok mogao razvijati i uticati na srednjoročne izglede za evrozonu”, istakli su iz Evropske centralne banke.
Projekcija ekonomskog rasta evrozone u ovoj godini 0,8 odsto
Dodali su da se u osnovnim projekcijama novih stručnjaka Evrosistema očekuje da će ukupan inflacioni trend iznositi u prosjeku 3,0% u 2026. godini, 2,3% u 2027. godini i 2,0% u 2028. godini.
“Za inflaciju bez energije i hrane, osnovni scenario predviđa prosječno 2,5% u 2026. i 2027. godini i 2,2% u 2028. godini. U poređenju sa martom, stručnjaci su revidirali svoju osnovnu projekciju inflacije u 2026. i 2027. godini zbog više putanje cijena energije, što se, donekle, očekuje da će uticati na inflaciju hrane, robe i usluga. Osnovni scenario predviđa ekonomski rast u prosjeku od 0,8% u 2026. godini, 1,2% u 2027. godini i 1,5% u 2028. godini. Ovo je revizija naniže za 2026. i 2027. godinu, što odražava izraženiji uticaj rata na tržišta robe, realne prihode i povjerenje”, naveli su iz ECB-a.
Neizvjesno koliki će biti rast inflacije
Istakli su da izgledi ostaju neizvjesni, sa rizicima od rasta inflacije i rizicima od pada ekonomskog rasta.
“Pune implikacije rata na srednjoročnu inflaciju i rast zavisiće od intenziteta i trajanja šoka cijena energije, kao i od obima njegovih indirektnih i sekundarnih efekata”, kazali su iz Evropske centralne banke.
Postavlja se pitanje kako će povećanje kamatnih stopa u evrozoni uticati na BiH?
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je odluka ECB-a očekivana jer su stope inflacije u EU u prethodnom periodu premašile tri odsto.
Ražanica: Ne očekujemo promjene na tržištu u BiH
“Naravno, ta inflacija je u prvoj mjeri prouzrokovana sukobom na Bliskom istoku, odnosno blokadom Ormuskog moreuza kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte, te dovodi do znatnog rasta cijena energenata, te u konačnici dovodi do porasta cijena u cijelom lancu proizvoda i usluga. Što se tiče BiH, mi ne očekujemo da će ova odluka ECB-a dovesti do bilo kakvih značajnijih promjena na finansijskom tržištu u BiH, kao što smo ranije više puta ponovili. Nismo dio EU, tako da se cijene, odnosno kamatne stope donose na lokalnom tržištu”, objasnio je Ražanica.
Negativno će uticati i na fizička lica i na privredu
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da je sasvim realno očekivati povećanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini.
“To je moguće da se desi i ove godine. Povećanje kamatnih stopa može negativno uticati i na fizička lica u smislu potražnje za kreditima, i realno realizacije te potražnje na tržištu. Sa druge strane, to bi negativno uticalo i na našu privredu, kao još jedan dodatni teret pored energetske krize, i to na način da destimuliše investicije i otežava kreditiranje. Nadamo se da situacija na globalnom tržištu neće dugo trajati, te da će Evropska centralna banka čim prije raditi korekcije nadole”, naglasio je Čavalić.


