Međunarodna agencija za energiju objavila je da će globalna potražnja za naftom ove godine pasti prvi put od 2020, dok je u SAD-u potrošnja benzina u drugom kvartalu 2026. porasla.
Pad globalne potražnje, koji bi prema izvještaju trebao iznositi oko milion barela dnevno u 2026. godini, povezan je s višim cijenama nafte i poremećajima u fizičkom snabdijevanju.
Krizu je produbio rat između SAD-a i Irana, zbog kojeg su brodovi s teretom sirove nafte više od tri mjeseca ostali blokirani u Perzijskom zaljevu i nisu mogli sigurno prolaziti kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih ruta za isporuke nafte i plina.
“Budućnost Hormuškog moreuza vjerovatno je danas neizvjesnija nego što je bila na početku rata”, rekao je Jim Burkhard, potpredsjednik i šef istraživanja sirove nafte u S&P Global Energyju.
More Read
Dodao je da Iran i dalje pokušava kontrolisati moreuz, dok SAD nije uspio u potpunosti obnoviti normalan saobraćaj.
Globalna potražnja za naftom u maju je u prosjeku iznosila 97,9 miliona barela dnevno, što je za 5,3 miliona manje nego godinu ranije. Najveći pad zabilježen je u Aziji, posebno u Kini, gdje je potrošnja smanjena za 1,5 miliona barela dnevno, odnosno devet posto.
Burkhard navodi da je Peking zbog rasta cijena u proljeće drastično smanjio kupovinu nafte na svjetskom tržištu, dok je Daniel Sternoff iz Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia objasnio da je Kina privremeno usporila i punjenje strateških rezervi.
Krhki prekid vatre omogućio je u junu izlazak dijela brodova kroz Hormuški moreuz i povećao ponudu na tržištu, što je snizilo cijene nafte. Ipak, cijene benzina, dizela i drugih derivata ostale su povišene duže od cijene sirove nafte zbog oštećenja rafinerija u Rusiji i na Bliskom istoku.
Za razliku od većeg dijela svijeta, američki vozači nisu značajnije smanjili potrošnju. Iako je prosječna cijena galona regularnog benzina u SAD-u u maju prešla 4,50 dolara i bila više od 50 posto viša nego prije rata, potrošnja benzina u drugom kvartalu je rasla.
Sternoff kaže da dio razloga leži u tome što domaćinstva u SAD-u godinama troše manji udio prihoda na gorivo, ali i u povratku dijela zaposlenih iz rada na daljinu u kancelarije.
„Iako je to vrlo politički osjetljiva cijena kojoj ljudi posvećuju mnogo pažnje, ako ste u višim prihodovnim grupama u SAD-u, možda ćete se žaliti, ali zbog tog rasta cijena zapravo ne vozite manje“, rekao je Sternoff, piše Klix.ba
