Nekada ste jedva čekali vikend, druženje sa prijateljima, omiljenu seriju ili šetnju. Danas vas ništa od toga ne raduje. Odradite obaveze, nasmijete se kada treba, ali osjećaj zadovoljstva kao da je nestao. Mnogi će pomisliti da su samo umorni ili pod stresom, međutim psiholozi upozoravaju da dugotrajna anksioznost može postepeno da ugasi sposobnost mozga da doživljava zadovoljstvo. Ovo stanje naziva se anhedonija i mnogo je češće nego što se misli.
Anksioznost i gubitak zadovoljstva hrane jedno drugo
Većina ljudi anksioznost doživljava kao stalnu zabrinutost ili napetost. Međutim, kada traje mjesecima, ona ne iscrpljuje samo psihu, već i organizam. Stručnjaci objašnjavaju da se tada stvara začarani krug. Što je čovjek anksiozniji, sve manje ima volje da radi stvari koje su mu ranije donosile zadovoljstvo. Istovremeno, upravo odsustvo prijatnih iskustava dodatno pogoršava anksioznost i povećava rizik od depresije.
Šta je zapravo anhedonija?
More Read
Anhedonija nije samo loše raspoloženje niti prolazni pad motivacije. Riječ je o stanju u kojem osoba više ne osjeća zadovoljstvo u aktivnostima koje su joj ranije bile prijatne. To može biti druženje sa porodicom, omiljena hrana, fizička aktivnost, hobi, muzika, putovanja ili intimni odnosi. Neki ljudi više uopšte ne osjećaju zadovoljstvo, dok drugi kažu da „znaju da bi nešto trebalo da ih obraduje“, ali taj osjećaj jednostavno izostaje.
Šta se tada dešava u mozgu?
Savremena istraživanja pokazuju da anhedonija nije samo psihološki problem. U njenom nastanku učestvuju i promjene u sistemima koji regulišu dopamin, serotonin i kortizol.
More Read
Dopamin učestvuje u motivaciji i osjećaju nagrade, serotonin u regulaciji raspoloženja, dok povišen kortizol, hormon stresa, dodatno otežava normalno funkcionisanje sistema zadovoljstva. Zbog toga ljudi često imaju utisak da im ništa više nije dovoljno zanimljivo ili vrijedno truda.
Zašto neki posežu za hranom, alkoholom ili telefonom?
Kada prirodni izvori zadovoljstva prestanu da funkcionišu, mnogi nesvjesno počinju da traže brza rješenja. Neko jede više nego ranije, neko provodi sate na društvenim mrežama, neko poseže za alkoholom ili drugim oblicima zavisničkog ponašanja.
Problem je što takve „prečice“ kratkotrajno aktiviraju sistem nagrade, ali dugoročno dodatno pogoršavaju anhedoniju i stvaraju potrebu za sve jačim stimulansima.
Zašto ni lijekovi nisu uvijek dovoljno rješenje?
Antidepresivi i lijekovi protiv anksioznosti mnogim ljudima značajno pomažu i nekada su neophodni. Međutim, stručnjaci naglašavaju da oni sami po sebi ne mogu da vrate zadovoljstvo u svakodnevni život ako se ne mijenjaju obrasci ponašanja i način suočavanja sa stresom.
More Read
Drugim riječima, liječenje simptoma jeste važno, ali je podjednako važno ponovo „naučiti“ mozak da prepoznaje male izvore zadovoljstva.
Zadovoljstvo nije luksuz, već potreba
Psiholozi sve više govore o konceptu zdravog hedonizma, koji nema veze sa pretjerivanjem ili sebičnošću. Radi se o tome da svakodnevno svjesno pravimo prostor za male trenutke koji prijaju – šetnju, razgovor sa prijateljima, muziku, boravak u prirodi, posjetu spa centru, fizičku aktivnost ili omiljeni hobi.
Istraživanja pokazuju da upravo takve navike mogu pomoći mozgu da postepeno obnovi sistem nagrade i prekine začarani krug anksioznosti i gubitka zadovoljstva.
Kada treba potražiti pomoć?
Ako sedmicama ili mjesecima ne osjećate zadovoljstvo ni u čemu što vas je ranije radovalo, ako vas prati stalna anksioznost, bezvoljnost ili osjećaj praznine, važno je razgovarati sa psihologom ili psihijatrom.
Gubitak sposobnosti da se uživa u životu nije znak slabosti niti nešto što treba prihvatiti kao „normalan dio stresa“. To može biti jedan od prvih znakova poremećaja koji se uspješno liječe kada se prepoznaju na vrijeme, prenosi “eKlinika“.
