
Kada je riječ o zdravoj ishrani, često se traže skupi suplementi i egzotične namirnice, a zanemaruju tradicionalne namirnice koje su generacijama bile dio svakodnevne ishrane. Jedna od njih je i kiseli kupus, koji se zbog svog bogatog nutritivnog sastava sve češće nalazi u preporukama stručnjaka za ishranu.
Poznati američki ljekar dr Majkl Greger izdvaja fermentisanu hranu kao važan dio zdrave ishrane, ističući da kiseli kupus može biti značajan saveznik u očuvanju zdravlja zahvaljujući prirodnim probioticima.
Zašto je kiseli kupus dobar za organizam?
Tokom procesa fermentacije u kupusu se stvaraju korisne bakterije koje doprinose očuvanju zdrave crijevne mikroflore. Upravo zdravlje crijeva povezuje se sa jačim imunitetom, boljim varenjem i opštim stanjem organizma.
Pored probiotika, kiseli kupus sadrži i značajne količine vitamina C i K, kao i antioksidanse koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Kako ga je najbolje konzumirati?
Da bi se sačuvale korisne bakterije, preporučuje se da se kiseli kupus jede svjež, kao salata uz glavni obrok.
Stručnjaci savjetuju:
konzumirajte ga u umjerenim količinama, nekoliko kašika dnevno je dovoljno;
ako imate povišen krvni pritisak, kupus možete kratko isprati vodom kako biste smanjili količinu soli;
dodajte malo maslinovog ulja i začina po želji;
ako niste navikli na fermentisanu hranu, počnite sa manjim porcijama.
Domaći ili kupovni?
Domaći kiseli kupus najčešće sadrži više živih probiotskih kultura. S druge strane, mnogi industrijski proizvodi su pasterizovani, čime se uništava veliki dio korisnih bakterija.
Zbog toga se preporučuje izbor nepasterizovanog kiselog kupusa ili priprema u kućnoj radinosti.
Ko treba da bude oprezan?
Iako je kiseli kupus veoma zdrav, nije pogodan za svakoga. Osobe koje imaju intoleranciju na histamin, kao i pacijenti sa određenim bolestima bubrega ili oni koji moraju ograničiti unos soli, trebalo bi da se prije redovne konzumacije posavjetuju sa ljekarom.
Redovno unošenje fermentisanih namirnica može biti koristan dio uravnotežene ishrane, ali ne predstavlja zamjenu za medicinsku terapiju niti garanciju za sprečavanje ili liječenje bolesti. Zdrava ishrana, fizička aktivnost i redovne ljekarske kontrole ostaju osnova dobrog zdravlja, piše Glas.


