Većina osoba koje dobiju rak pluća žive sasvim normalno prije postavljanja dijagnoze, jer se očigledne fizičke promjene obično ne dešavaju sve dok bolest ne uznapreduje. Upravo ova činjenica predstavlja najveću zamku ove bolesti, jer se u ranoj fazi razvija bez ikakvih uočljivih simptoma. Čovjek može da se osjeća potpuno zdravo, da ide na posao, bavi se sportom i živi sasvim normalnim životom, dok se u njegovom tijelu podmuklo razvija tumor.
Pluća nemaju receptore za bol
Kako bi objasnili zašto rak pluća u ranoj fazi nema simptome koji bi izazvali bol i tako ukazali na promjene u ovom organu, stručnjaci podsjećaju da pluća nemaju receptore za bol. Samo plućno tkivo – parenhim – nema receptore za bol. To znači da tumor unutar pluća može da raste, a da osoba ne osjeti apsolutno ništa.
Bol se javlja tek kada tumor postane toliko veliki da počne da pritiska okolne strukture – dušnik, velike krvne sudove, rebra ili pleuru, plućnu maramicu koja je izuzetno bogata receptorima za bol. Međutim, kada se to dogodi, bolest je najčešće već u poodmakloj fazi.
More Read
Rani simptomi lako se pomiješaju sa svakodnevnim stvarima
Kao drugi problem izdvaja se činjenica da se rani simptomi često miješaju sa svakodnevnim problemima. Kada se rani simptomi i pojave, oni su toliko blagi i nespecifični da ih ljudi, a naročito pušači, potpuno ignorišu i pripišu svakodnevnom životu:
Blagi kašalj – pušači ga često smatraju normalnim „pušačkim kašljem“;
Kratak dah pri naporu – pripisuje se lošoj kondiciji, umoru ili starenju;
Blagi umor – pripisuje se stresu na poslu ili nedostatku sna.
More Read
Kada se javljaju očigledne fizičke promjene?
Očigledni znaci koji „pale alarm“ i zbog kojih pacijenti konačno odlaze kod ljekara uglavnom se javljaju tek kada tumor uznapreduje ili metastazira, odnosno proširi se na druge organe. Ti simptomi obično su:
-iskašljavanje krvi (hemoptizija);
-konstantan bol u grudima, leđima ili ramenima;
-nagli i neobjašnjivi gubitak tjelesne težine i apetita;
-promuklost koja ne prolazi sedmicama;
-oticanje vrata i lica.
Skrining pluća može da otkrije rak u ranoj fazi i smanji rizik od smrti do 20 odsto
S obzirom na to da pacijenti žive sasvim normalno i nemaju simptome, karcinom pluća se u više od 70 odsto slučajeva otkrije tek u kasnoj, III ili IV fazi, kada su šanse za izlječenje drastično manje. Zato savremena medicina insistira na skrining programima.
Osobama u visokorizičnim grupama – starijim od 50 godina koje su dugogodišnji pušači – savjetuje se preventivni skrining pomoću niskodoznog skenera (LDCT pluća). To je jedini način da se tumor „uhvati“ na vrijeme, u ranoj fazi, dok osoba još nema nikakve simptome i dok je bolest potpuno izlječiva.
More Read
Skrining raka pluća najmoćniji je alat za smanjenje broja smrtnih slučajeva od ovog karcinoma, objašnjava dr Daniel Boffa sa Yale School of Medicine. Prema američkom Nacionalnom institutu za rak, CT skeniranje sa niskom dozom može rano da otkrije rak pluća i smanji rizik od smrti do 20 odsto.
Iako je pušenje najveći faktor rizika, do 20 odsto slučajeva raka pluća javlja se kod ljudi koji nikada nisu pušili. Drugi uzroci mogu da budu izloženost radonu, azbestu, dimu od šumskih požara ili porodična istorija raka pluća.
„Važno je znati rizike i simptome raka pluća. Obratite pažnju na uporni kašalj, onaj koji se dovodi u vezu s bolom u grudima ili iskašljavanjem krvi“, naglašava dr Boffa.
