Afrička svinjska kuga ponovo je jedna od najvećih prijetnji za stočare, jer se bolest veoma brzo širi među domaćim i divljim svinjama i može da uništi čitava gazdinstva za svega nekoliko dana.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo brzo prepoznavanje prvih simptoma presudno kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze i ogromna ekonomska šteta.
Prvi znak koji vlasnici najčešće primete jeste nagli gubitak apetita. Svinje postaju malaksale, povlače se od ostalih životinja, uglavnom leže i odbijaju hranu. Često imaju veoma visoku temperaturu, otežano dišu, a mogu se javiti i povraćanje ili proliv. Kod pojedinih životinja pojavljuju se karakteristične tamnocrvene ili plavičaste promjene na ušima, stomaku, nogama i repu, dok kod suprasnih krmača može doći do pobačaja. U nekim slučajevima bolest napreduje toliko brzo da svinja ugine gotovo bez prethodno uočljivih simptoma.
Veterinari naglašavaju da se samo na osnovu spoljašnjih znakova ne može sa sigurnošću utvrditi da je riječ o afričkoj svinjskoj kugi, jer slične simptome izazivaju i druge ozbiljne bolesti. Konačna potvrda moguća je isključivo laboratorijskim analizama.
More Read
Zbog toga svaki stočar koji posumnja da je neka životinja zaražena treba odmah da obavijesti veterinarsku službu i da ne premješta, ne prodaje niti kolje svinje dok se ne utvrdi o čemu je riječ. Pravovremena reakcija može spriječiti širenje bolesti na okolna gazdinstva i sačuvati veliki broj životinja.
Jedno od pitanja koje najviše zabrinjava građane jeste da li je afrička svinjska kuga opasna za ljude. Odgovor stručnjaka je jasan – virus afričke svinjske kuge ne prenosi se na čovjeka i ne izaziva bolest kod ljudi. To znači da ne postoji rizik da se osoba zarazi konzumiranjem mesa zaražene svinje.
Ipak, to ne znači da takvo meso sme da se nađe u prometu ili na trpezi. Zakon strogo zabranjuje klanje i stavljanje u promet mesa životinja za koje postoji sumnja ili potvrda da su oboljele od afričke svinjske kuge. Razlog nije zaštita zdravlja ljudi, već sprječavanje daljeg širenja virusa među svinjama. Virus može dugo da opstane u svježem, dimljenom ili zamrznutom mesu i mesnim prerađevinama, pa ostaci takvih proizvoda mogu predstavljati izvor novih žarišta bolesti ako dospeju u kontakt sa domaćim ili divljim svinjama.
More Read
Upravo zbog toga stručnjaci apeluju na stočare da svaku sumnju prijave veterinaru, jer brzo otkrivanje bolesti predstavlja najbolju zaštitu i za proizvođače i za cjelokupno svinjarstvo u Srbiji, prenosi Telegraf.
