Imam li posao? I imam i nemam. Zapravo, imam ugovor do septembra i ne znam šta me čeka nakon toga. Ovako za BL portal kaže mlada učiteljica, tačnije, profesor razredne nastave, koja godinama umjesto stalnog radnog mjesta ima samo “privremene angažmane”.
Ova mlada žena koja nije željela da se predstavi, objašnjava da, uprkos završenom fakultetu i brojnim prijavama za posao, već godinama radi samo kao zamjena za odsutne ili privremeno spriječene kolege, iako se uporno javlja na konkurse.
„Poslala sam na desetine prijava školama u Banjaluci, Laktašima, Gradišci i drugim okolnim mjestima, ali zasad uspijevam da radim uglavnom kroz zamjene. Posebno je teško onima koji nemaju mogućnost da traže posao van jednog grada ili mjesta“, kaže ona za BL portal.
Mnogo konkursa, ali ne i novih radnih mjesta
More Read
Da ova priča nije usamljen slučaj, svjedoče i brojke iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Kako kažu za BL portal, na njihovoj evidenciji krajem juna ove godine nalazila su se čak 222 profesora razredne nastave.
Ipak, iz Zavoda objašnjavaju da veliki broj raspisanih konkursa često stvara pogrešan utisak da nedostaje učitelja. U stvarnosti, značajan dio oglasa odnosi se na zamjene za zaposlene koji koriste bolovanje, porodiljsko odsustvo ili su privremeno odsutni, pa se isti konkurs može raspisivati više puta tokom godine.
U posljednje dvije i po godine, posredstvom Zavoda zaposleno je 535 profesora razredne nastave – tokom 2024. godine njih 257, prošle godine 225, a u prvih šest mjeseci ove godine još 50.
More Read
Istovremeno, broj nezaposlenih učitelja smanjen je sa 340 sredinom 2024. na 222 krajem juna ove godine, ali iz Zavoda naglašavaju da ni taj pad ne znači da su profesori razredne nastave postali deficitaran kadar.
“Smanjenje broja nezaposlenih učitelja ne treba automatski tumačiti kao dokaz nastanka deficita. Ono je dio šireg trenda smanjenja radno sposobnog stanovništva, uz uticaj zapošljavanja, migracija i drugih oblika odliva sa tržišta rada”, navode iz Zavoda.
Na jedan od ključnih problema upozorava i predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić.
„Činjenica je da danas imamo znatno manje djece nego ranije. Zbog toga su mnoge male područne škole prinuđene da se zatvaraju, jer pojedine više nemaju ni petnaest učenika. To je realnost sa kojom se obrazovni sistem već suočava“, kaže Gnjatić za BL portal.
Najlakše u Banjaluci
Manji broj učenika znači i manje odjeljenja, a samim tim i manju potrebu za novim učiteljima, posebno u sredinama iz kojih se stanovništvo iseljava. U većim gradovima potrebe su izraženije, ali iz Zavoda za zapošljavanje ističu da se stanje razlikuje od škole do škole.
Najveća prijavljena potražnja prošle godine evidentirana je u Banjaluci, gdje su škole prijavile potrebu za 251 učiteljem. Slijede Doboj sa 162, Istočno Sarajevo sa 66, te Trebinje i Bijeljina sa po 63.
Međutim, ni ove brojke ne predstavljaju isto toliko novih radnih mjesta, jer značajan dio prijava otpada na privremene angažmane.
