Mitropolit Hrizostom poručio: Ljubav je pokretačka snaga

Administrator
Napisao
Potrebno 2 minuta za čitanje

NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom služio je danas u Hramu Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom povodom slave i 169 godina postojanja ove svetinje i poručio da je ljubav pokretačka snaga svakog dobra.

“Ako se pitamo što nam ne ide danas dobro, to je zato što nema ljubavi. Najvažnija je ta ljubav koja pokreće sve, božanska ljubav, pokretačka snaga koja je sve ovo što jeste i stvorila”, istakao je mitropolit Hrizostom u besjedi.

Ukazao je da je zbog toga važno slaviti Svetog Prokopija i vidjeti kako je on ljubio Boga, bližnje.

“Neka je srećno i naše današnje saborovanje, da se poučimo primjerom svetitelja, mučenika koji je za Hrista žrtvovao sebe, upravo po uzoru na Gospoda”, poručio je mitropolit Hrizostom.

U prisustvu velikog broja vjernika, nakon liturgije i obreda lomljenja slavskog kolača, upriličena je litija, te prigodno veselje i trpeza ljubavi u svetosavskom domu.

Paroh blažujski protojerej-stavrofor Miljan Rađenović izrazio je zadovoljstvo što je i ove godine veliki broj vjernika molitveno došao u ovaj hram.

Kum slave LJubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, izrazio je zadovoljstvo što danas ova duhovna svetkovina srpskom narodu poklanja nadu u spasenje, ali i oproštaj.

Hram Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom sagrađen je 1857, obnovljen 1998, a 8. marta 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Nacionalni spomenik čine crkva, crkveno dvorište, ogradni zid, ulazna kapija, parohijski dom i pokretno nasljeđe koje čini 18 ikona.

Hram Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom izgrađen je 1857. godine. Dio hrama obnovljen je 1998. godine, odnosno urađena je fasada, uz finansijsku pomoć Grčke pravoslavne crkve.

Ferman o gradnji crkve, pisana dokumentacija i sva crkvena arhiva izgorjeli su u požaru 1941. godine. Zbirka se sastoji od stotinjak ikona, a veći broj odnosi se na ikone rađene u tehnici kaširanja papira na drvo. Najstarija ikona urađena je u vizantijskom ikonografskom maniru i potiče iz 15. vijeka.

Podijeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *