
Osobe sa invaliditetom, uprkos povećanju broja zaposlenih, i dalje se suočavaju sa izazovima prilikom uključivanja na tržište rada. U prvih šest mjeseci ove godine uz podršku sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS zaposlena je 31 osoba, dok ih je 960 na birou.
Kako ističe Stevica Dronjak, direktor Fonda, u razgovoru za “Nezavisne novine“, za zapošljavanje 31 osobe izdvojeno je 151.000 KM.
“U istom periodu 2025. godine zaposleno je 26 osoba sa invaliditetom, dok je za te namjene izdvojeno 118.000 KM. Ovi podaci potvrđuju kontinuiran rast izdvajanja i povećanje broja zaposlenih osoba sa invaliditetom”, navodi on.
Kako rastu izdvajanja i zapošljavanje osoba sa invaliditetom?
Prema njegovim riječima, posmatrajući posljednjih pet godina evidentno je da interesovanje poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom kontinuirano raste.
“Tome su značajno doprinijela povećana izdvajanja Fonda i unaprijeđene programske mjere podrške. Prije četiri godine novčani stimulansi za zapošljavanje iznosili su od 4.000 do 5.000 KM, dok danas iznose od 7.000 do 20.000 KM, u zavisnosti od programa i kategorije korisnika. Fond prati i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u javnom sektoru Republike Srpske. Prema raspoloživim podacima, najveći poslodavac osoba sa invaliditetom u javnom sektoru je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, dok je u privredi to privredno društvo za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ‘Patriot’ iz Bijeljine”, kaže on.
Koje prepreke i dalje otežavaju zapošljavanje?
Iako su uslovi za zapošljavanje osoba sa invaliditetom danas znatno povoljniji nego prethodnih godina, Dronjak navodi da ipak postoje problemi.
“Najizraženiji problemi odnose se na nepristupačnost radnog okruženja, nedovoljnu prilagođenost pojedinih radnih mjesta specifičnim potrebama osoba sa invaliditetom, kao i nedostatak stručnih obuka koje bi omogućile lakše sticanje potrebnih kompetencija”, navodi on.
Kako dodaje, poslodavci koji zaposle osobu sa invaliditetom mogu ostvariti pravo na povrat uplaćenih doprinosa, novčane stimulanse za zapošljavanje, sredstva za održivost zaposlenosti, finansiranje programa profesionalne rehabilitacije, kao i određene vidove ekonomske podrške.
“Pored toga, zakonom su predviđene i pojedine carinske olakšice koje se ostvaruju u skladu sa propisima iz oblasti carinske politike”, ističe Dronjak.
Koliko je osoba s invaliditetom trenutno bez posla?
On navodi da se, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, na evidenciji nezaposlenih nalazi 960 osoba sa invaliditetom.
“Važno je naglasiti da se na toj evidenciji nalaze i osobe sa invaliditetom koje, prema važećim zakonskim odredbama, ne ostvaruju prava iz nadležnosti Fonda, odnosno ne pripadaju kategorijama koje ispunjavaju propisane uslove za dodjelu sredstava Fonda”, dodaje Dronjak.
Zašto sama finansijska podrška nije dovoljna?
Jovica Gajin, sekretar Udruženja paraplegičara regije Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ova problematika, kao i maltene svaka druga, ogledalo društva u kojem živimo.
“Postoje primjeri koji su pozitivni i svojim primjerom sasvim opravdavaju postojanje zakonske regulative koja tretira ovo pitanje. Naravno, s druge strane se uočavaju problemi i iskušenja u smislu primjene zakona. Oni se dosta ogledaju u ostalim vidovima servisne podrške, kao što su prilagođen prevoz za invalide, personalna asistencija. Konkretno, ako invalid i zasnuje radni odnos i koristi prava i beneficije koje nudi i garantuje Fond, ukoliko izostane podrška, na primjer, u prilagođenom prevozu za invalide ili pomoć u personalnoj asistenciji, onda će teško ići sa zapošljavanjem invalida”, kaže Gajin.
Kako dodaje, koristeći beneficije koje su bile dostupne zahvaljujući, između ostalog, i Fondu, on je poslije oko 20 godina rada stekao uslove za odlazak u penziju, što je i ostvario.
“U zadnjih nekoliko godina osjeti se i bolji pristup samog fonda i lično bih pohvalio sve to kad je riječ o tom vidu djelovanja prilikom zapošljavanja invalida”, kaže on.


