Pumpaši “ispostavljaju račun” za jefitnije gorivo: Evo koliko para od ministarstva traži Krajinapetrol

Administrator
Napisao
Potrebno 2 minuta za čitanje

Banjalučka „Krajinapetrol“, na kraju juna ove godine od Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske potražuje 352.190 KM po osnovu Vladine mjere kojom se kupcima cijena benzina i dizela umanjuje za 10 feninga po litru.

Iznos prikazan u polugodišnjem finansijskom izvještaju odgovara popustu obračunatom na približno 3.521.900 litara goriva, što pokazuje koliki je obim prodaje preko „Krajinapetrolovih“ pumpi obuhvaćen ovom mjerom.

Kupac popust ostvaruje odmah prilikom plaćanja, dok trgovac naknadno od Ministarstva traži nadoknadu. U praksi, vozač koji natoči 50 litara benzina ili dizela račun plaća pet KM manje.

Vlada Republike Srpske ovu mjeru uvela je u aprilu zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata. Pravo na umanjenje imaju fizička lica, preduzetnici i pravna lica koja ispunjavaju propisane uslove i gorivo kupuju na pumpama uključenim u program.

Međutim, 352.190 KM u izvještaju se vodi kao potraživanje od Ministarstva, pa iz dokumenta nije moguće zaključiti da li je cijeli iznos do 30. juna već isplaćen. Potraživanje pokazuje koliko je popusta „Krajinapetrol“ evidentirala prema prodatoj količini goriva.

Podatak otvara i pitanje koliko su svi trgovci naftnim derivatima zajedno obračunali popusta, koliko je novca do sada isplaćeno i koliki će biti ukupan trošak mjere za javne fondove.

Prihodi veći, dobit iz poslovanja manja

„Krajinapetrol“ je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvarila ukupne prihode od 36,47 miliona KM, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 33,3 miliona KM. Poslovni prihodi porasli su za oko 10 odsto, ali su gotovo istim tempom rasli i rashodi.

Dobit u ovom periodu iznosila je 113.887 KM, naspram 220.921 KM godinu ranije. Ukupan pozitivan rezultat od 206.355 KM uključuje i 92.468 KM dobiti nastale smanjenjem revalorizacionih rezervi.

Kompanija je na kraju juna imala 159 zaposlenih, a kratkoročne obaveze povećane su sa približno dva miliona na 3,05 miliona KM. Najveći dio odnosio se na obaveze prema dobavljačima, koje su iznosile 2,25 miliona KM.

Podijeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *