Radnika za berbu malina i dalje nema: Nude smještaj, hranu i dobru zaradu

Administrator
Napisao
Potrebno 5 minuta za čitanje

Dok se početak berbe maline očekuje oko 20. juna, na internetu se nižu oglasi proizvođača koji traže sezonske radnike. Iako većina njih nudi dnevnice do 6.000 dinara, tri obroka i smještaj, malinari iz zapadne Srbije kažu da im je sve teže da pronađu ljude spremne za rad u malinjacima.

Na društvenim mrežama, u grupama koje okupljaju prije svega proizvođače maline iz zapadne Srbije, na desetine je oglasa u kojima se traže berači. Najveći broj njih dali su malinari sa područja Ivanjice, Arilja, Lučana, Guče, Čačka, Kosjerića, Užica…

Malinari najavljuju početak berbe “crvenog zlata” u svojim plantažama oko 20. juna, najveći broj njih nudi dnevnicu do 6.000 dinara uz obezbijeđen smještaj i tri obroka dnevno, sa radnim vremenom od 10 do 12 časova, normalno uz pauze. Kao drugu varijantu, nude zaradu od 120 dinara po ubranom kilogramu.

“Potrebna dva radnika za branje malina u okolini Guče. Uslovi su izuzetno povoljni, zarada takođe od 5.000 do 8.000 dinara. Berba počinje oko 20. juna i traje minimum mjesec dana. Radno vrijeme je od 7 do 19 časova. Plaćanje može dnevnicom 6.000 dinara ili 120 dinara po kilogramu. Smještaj, hrana – sve komplet. Sobe su sa dva ležaja, kupatilo, veš mašina i drugo. Inače, malina je nekoliko metara ispred kuće, krupna i može puno da se ubere. U toku dana nekoliko pauza i jedna veća ako radnik želi, kada mu odgovara. Sve je stvar dogovora”, glasi jedan od karakterističnih oglasa za berače u Fejsbuk grupi “Malinari i kupinari Srbije”.

Zanimljivo je da se u većini oglasa traži par ili maksimalno do pet berača. Veliki i ozbiljni proizvođači, naime, već godinama unazad imaju stalne radnike, neki i više od 10 sezonaca, pa im je ovog ljeta potrebno tek nekoliko novih berača.

“Ni vozača traktora ne mogu da nađem”

Međutim, kako kažu, i pored realno solidnih uslova, veliki broj onih koji ih kontaktiraju više se raspituje o visini dnevnice “nego što pokazuju stvarno interesovanje da rade”.

“Izuzetno je slab odziv ozbiljnih, ne mogu da nađem ni vozača traktora za prevoz ubranih plodova do hladnjače. Nažalost, više nemam stalnih radnika kao što su bile žene iz okoline Kraljeva koje su se zaposlile u nekoliko tamošnjih firmi, ili ljudi iz Priboja, Prijepolja i Nove Varoši s kojima sam sarađivala 20 godina, ali koji su vjerovatno podigli svoje malinake”, priča Ivana Petrović iz sela Divljaka kod Arilja, koja beračima nudi dnevnicu od 6.000 dinara, smještaj i tri obroka.

Zbog toga strahuje da će “propasti 1.000 kilograma maline po cijeni od 500 dinara”.

“Ima je dosta, dobro je rodila, čak i prosječan berač bi mogao da dnevno nabere 25 gajbica po dva kilograma što nije toliko naporno, ali ljudi koji zaista hoće da rade jednostavno nema”, kaže ona.

Slično iskustvo sa odzivom na svoj oglas ima i malinar Mićo Luković iz Ivanjice.

“Od ljudi koji zovu 10 do 20 odsto su berači koji su imali neko iskustvo, dok ostali – ne znam kako bih ih nazvao! Niko neće da čuje za dnevnicu nižu od 6.000 dinara. Ja nudim od 5.000 do 6.000 dinara, što je 1.000 dinara više nego lane. Prošle godine sam imao sjajnu ekipu studenata, ali sada ne mogu da ih angažujem jer su poznati događaji doveli do pomjeranja njihovih obaveza na fakultetima. Srećom, imam stalne radnike, ali mi treba i par novih”, kaže on za Blic.

Ostali oglašivači s kojima smo razgovarali takođe kažu da im je već godinama teško da nađu sposobne berače. Svi ističu da je visina dnevnice ove godine “više nego korektna”, a kao posebno povoljnu ponudu ističu mogućnost zarade 120 dinara za svaki ubrani kilogram.

“Jer će, ako se nastave ovakvi povoljni vremenski uslovi, prinos biti veći, a rod kvalitetniji, malina će biti krupna i braće se ‘kao jabuka’, tako da sposoban berač može da ubere mnogo i zaradi više nego pristojno”, objašnjavaju malinari.

Inače, u Srbiji je od 2019. godine obavezna prijava sezonskih radnika, pa tako i berača, i to elektronskim putem na portalu sezonskiradnici.gov.rs.

Poslodavac je u obavezi da uplaćuje poreze i doprinose, a radnici ostvaruju pravo zdravstvenog osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, kao i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa zakonom.

Poslodavac može da angažuje istog sezonskog radnika najviše 180 radnih dana u kalendarskoj godini.

Podijeli ovaj članak
Nema komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *