Odluka MONEYVAL-a da Bosnu i Hercegovinu ponovo stavi pod pojačani nadzor, odnosno na takozvanu „sivu listu“, u javnosti je odmah pokrenula lavinu pitanja o sudbini domaće ekonomije.
Stvar je vrlo jednostavna, ako vam rodbina šalje novac iz inostranstva, ako vaša firma izvozi robu ili ako neki investitor uopšte razmatra ulaganje u BiH od sada očekujte mnogo više pitanja, detaljnija pojašnjenja i duže čekanje pred bankarskim šalterima.
Dok bankari poručuju da će učiniti sve da klijenti u svakodnevnom radu što manje osjete komplikacije, Spoljnotrgovinska komora BiH uputila je jasan i hitan apel donosiocima odluka. Pozivaju nadležne institucije da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi se ispunile preostale preporuke MONEYVAL-a, zaštitila domaća privreda, očuvala finansijska stabilnost i osigurao nastavak evropskog puta koji nema alternativu.
Spoljnotrgovinska komora BiH: Ugroženo 73% izvoza, neke zemlje već pojačale kontrole
More Read
Konkretan i oštar ton stiže iz Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH), gdje podsjećaju da se BiH u identičnoj poziciji nalazila 2015. godine, te da se povjerenje stranih partnera gubi u sekundi, a vraća godinama.
„BiH se već 2015. godine našla na ‘sivoj listi’, a sada joj ponovo prijeti isti scenario zbog neprovođenja ključnih reformi i neusvajanja neophodnih zakona. Takav razvoj događaja je snažan negativan signal međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima. Posebno su ugroženi izvoznici, s obzirom na činjenicu da više od 73% ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije. Pojačan nadzor finansijskih tokova i produženi rokovi plaćanja direktno umanjuju konkurentnost domaćih kompanija, povećavaju poslovne rizike i mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta“, naglašavaju iz STK BiH za BL portal.
Iz Komore dodaju da pojedine evropske države uopšte nisu čekale formalne procedure kako bi podigle rampu opreza prema transakcijama iz naše zemlje.
More Read
„Neke zemlje, poput Švedske i Švicarske, već su pojačale kontrolu transakcija prema Bosni i Hercegovini zbog gorkih iskustava iz perioda 2015–2018. godine, što jasno pokazuje koliko se brzo povjerenje na tržištima gubi, a koliko sporo vraća. Negativne posljedice bi na kraju mogli osjetiti i sami građani kroz eventualni rast cijena roba i usluga, otežane međunarodne uplate, kao i usporene i detaljno provjeravane doznake i novčanu pomoć koju dobijaju iz inostranstva“, eksplicitni su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Udruženje bankara BiH: Efekte će najbrže osjetiti domaće kompanije
Iz Udruženja bankara BiH za BL portal smiruju tenzije kada je u pitanju direktan udar na džepove građana kroz kredite, ali jasno ukazuju na tačku u kojoj će se promjene prve manifestovati.
„Ne očekujemo direktan niti automatski uticaj na kamatne stope za građane i privredu. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je stabilan, visoko likvidan i dobro kapitalizovan, te ne očekujemo bilo kakve poremećaje koji bi direktno ugrozili dostupnost finansiranja. Međutim, međunarodne finansijske institucije u ovakvim okolnostima često primjenjuju dodatne procedure provjere. To je vjerovatno segment u kojem bi se efekti najbrže mogli osjetiti“, ističu iz Udruženja bankara BiH za naš portal.
To u prevodu znači da će se uobičajene uplate i isplate suočiti sa ozbiljnim administrativnim opterećenjem.
„U praksi to može značiti sporije procesiranje pojedinih transakcija, češće zahtjeve za dodatnom dokumentacijom i veće administrativno opterećenje za sve učesnike u procesu, od banaka do privrednih subjekata. Takve okolnosti ne zaustavljaju poslovanje, ali ga mogu učiniti složenijim i manje efikasnim. Može doći do dodatnih provjera porijekla sredstava, svrhe transakcije ili identiteta učesnika. Posebno je važno voditi računa o kompanijama koje su snažno oslonjene na izvoz, međunarodne dobavljače ili prekogranične finansijske tokove“, upozoravaju iz Udruženja bankara BiH.
More Read
Proces izlaska dug i mukotrpan
Ključni problem sa povratkom na ovu neslavnu listu krije se u činjenici da se sa nje ne silazi preko noći. Prema zvaničnim procjenama i ranijim iskustvima, proces potpunog izlaska sa sive liste traje između dvije i četiri godine, što bi moglo ostaviti dugoročne ekonomske ožiljke.
Ipak, mjesta za paniku i apokaliptične scenarije nema, jer bankarski sistem neće doživjeti slom, niti građane preko noći čeka dramatičan skok rata kredita. Ono što nas, s druge strane, sigurno čeka jeste povratak etikete „rizične destinacije“, koja sa sobom donosi više birokratije, brda novih papira i znatno sporije međunarodne transakcije.
