Dok dio Banjalučana ovih dana čeka vodu po rasporedu redukcija, a gradske vlasti pozivaju na racionalnu potrošnju, banjalučki „Vodovod“ od Grada traži novo finansijsko olakšanje – odgađanje otplate duga od skoro 2,5 miliona maraka.
O prijedlogu će odbornici Skupštine grada odlučivati početkom jula, a ukoliko dobije podršku, preduzeće će dug od 2.443.194 KM vraćati narednih deset godina, uz jednogodišnji grejs period.
Prema prijedlogu odluke koju potpisuje gradonačelnik Draško Stanivuković, otplata bi se vršila kroz 120 mjesečnih rata, bez obračuna zatezne kamate, dok bi kao instrument obezbjeđenja bilo dostavljeno 40 blanko mjenica.
Istovremeno, dokument predviđa da u slučaju neplaćanja tri rate sporazum automatski prestaje da važi, a preostali dug postaje odmah naplativ.
More Read
Dugovi rastu, a novca nema
Grad „Vodovodu“ mjesečno fakturiše obaveze po osnovu refundacije PDV-a, čiju osnovicu čini trošak amortizacije infrastrukture.
U obrazloženju odluke navodi se da je poslovanje preduzeća posljednjih godina ozbiljno opterećeno rastom troškova na koje nije moglo uticati.
Kao ključni razlozi navedeni su rast cijena električne energije, poskupljenje hemikalija za preradu vode, skuplji repromaterijal, ali i povećanje najniže plate koje je zahtijevalo usklađivanje primanja zaposlenih.
„Finansijska sredstva kojima preduzeće trenutno raspolaže moraju biti prioritetno usmjerena na tekuće održavanje sistema, nabavku pogonskih hemikalija i sanaciju distributivne mreže kako ne bi došlo do kolapsa vodosnabdijevanja“, navodi se u dokumentu.
Poskupljenje vode nije riješilo problem
Za građane je posebno zanimljivo što se zahtjev za odgodu duga pojavljuje svega nekoliko mjeseci nakon što je Skupština grada krajem prošle godine odobrila povećanje cijene vode.
Međutim, prema podacima iz godišnjeg izvještaja o poslovanju, ni to nije bilo dovoljno da se finansijsko stanje stabilizuje.
„Vodovod“ je 2025. godinu završio sa gubitkom od 4,56 miliona KM, dok je dug prema dobavljačima narastao na čak 7,3 miliona maraka.
More Read
U izvještaju se navodi da je preduzeće tokom godine ostvarilo prihode od 21,4 miliona KM, dok su rashodi dostigli gotovo 26 miliona KM. Uprava otvoreno konstatuje da je riječ o drugoj uzastopnoj godini negativnog poslovanja.
Mreža stara i do pola vijeka
Finansijski problemi dodatno zabrinjavaju ako se uzme u obzir stanje infrastrukture.
Prema zvaničnim podacima „Vodovoda“, prosječna starost vodovodne mreže iznosi oko 40 godina, dok je kanalizaciona mreža stara oko 50 godina. U samom izvještaju navodi se da bi godišnje trebalo obnavljati oko 25 kilometara mreže kako bi se smanjio broj kvarova i povećala pouzdanost sistema, ali da za takva ulaganja nema dovoljno novca.
Zbog toga se postavlja pitanje da li se Banjaluka danas suočava samo sa privremenim problemom likvidnosti ili sa mnogo dubljom krizom jednog od najvažnijih gradskih komunalnih sistema.
Jer dok građani već osjećaju posljedice kroz redukcije vode, dokumenti pokazuju da se finansijski i infrastrukturni problemi u „Vodovodu“ ne smanjuju, već godinama rastu. Poskupljenje vode bilo je predstavljeno kao korak ka stabilizaciji, ali nekoliko mjeseci kasnije preduzeće već traži novo odgađanje obaveza kako bi održalo tekuće funkcionisanje sistema.
BL portal je povodom finansijskog stanja preduzeća, kadrovske politike, plata i drugih tema od interesa za javnost uputio pitanja rukovodstvu „Vodovoda“. Odgovore do zaključenja ovog teksta nismo dobili, a objavićemo ih čim budu dostavljeni.
