Da li da nosimo crno ili bijelo ljeti? Istina je da ljekari redovno preporučuju laganu, široku odjeću svjetlih boja za ljetnje vrućine na suncu. Ali da li ste se ikada zapitali zašto beduini, koji cio život provode na saharskom suncu, često nose crno ili indigo?
Odgovor na ovo pitanje nije trivijalno jednostavan, ali nije ni komplikovan.
Naime, činjenica je da crna najbolje apsorbuje sunčevo zračenje, a bijela ga najbolje reflektuje. Zato je crna crna, a bijela bijela, vidimo samo one boje koje se reflektuju od površine, a ne one koje se apsorbuju. Crna površina apsorbuje sve boje, tako da ne vidimo nijednu, a bijela reflektuje sve što naše oči vide kao bijelo. Logika nalaže da je najbolje nositi bijelu odjeću na suncu jer ona reflektuje sve.
Ipak, beduini nose crno. Da li su možda pogrešno usvojili pogrešnu tradiciju? Pošto su ljudi, a ne životinje, bilo bi sasvim moguće da su se vodili nekom “višom” idejom koja možda nije evolutivno optimalna. Ali ako pogledamo širu sliku, vidjećemo da to nije slučaj. Naime, koze koje uzgajaju beduini, kao i neke druge pustinjske životinje, imaju crno krzno, dok većina arktičkih ptica ima bijelo perje, ali, kako će nauka pokazati, nije samo stvar kamuflaže. Pa u čemu je caka?
More Read
Dvije studije
Prije svega, treba imati na umu da se odeća ponaša slično prema našem tijelu kao i prema suncu. Drugim riječima, crna će bolje apsorbovati toplotno zračenje našeg tijela, baš kao što će bolje apsorbovati zračenje sunca u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Na isti način, bijela će bolje reflektovati zračenje našeg tijela nazad na kožu, baš kao što će reflektovati zračenje sunca ka spolja.
Naravno, crna odjeća mora nekako da oslobodi zračenje koje je apsorbovala, pa crna takođe najbolje zrači. Crni materijali uglavnom zrače apsorbovanu energiju u infracrvenom, toplotnom dijelu spektra koji ljudske oči ne mogu da vide. Zato su crni automobili topliji na dodir od bijelih.
More Read
Sada naša priča o beduinima, kozama i arktičkim pticama postaje malo komplikovanija. Kao što kažu, đavo je u detaljima.
I ove detalje je briljantno otkrila velika i detaljna studija sprovedena još 1978. godine (Walsberg, Campbell & King Comp. Physiol. 126B: 211-222) koja je istraživala efekat različitih boja perja na različitim temperaturama i u različitim uslovima – bijelog i crnog, na vrućini i hladnoći, sa ravnim i “naduvenim” perjem, i bez vjetra i sa vjetrom, prenosi Index.
Rezultati su pokazali sljedeće:
U hladnim uslovima bez vjetra sa ravnim perjem, crne ptice su najbolje zadržavale toplotu, nešto bolje nego da im je perje bilo nazubljeno. Na vrućini bez vjetra, bijelo naduveno perje je najbolje reflektovalo i oslobađalo toplotu, štiteći tako od vrućine. Ovo potvrđuje prvu intuitivnu tezu i preporuke ljekara – nosite bijelu pahuljastu odjeću na vrućini.
Ali kada se uslovima doda vjetar, stvari se iznenada mijenjaju. Na vjetru, brzinama većim od 3 m/s, pufnasto belo perje najgore rasipa toplotu. To objašnjava zašto većina arktičkih ptica ima ijbelo pufnasto perje. Crno, pufnasto perje najbolje rasipa toplotu u takvim okolnostima, što zauzvrat objašnjava zašto beduini nose crnu pahuljastu odjeću, a njihove koze imaju crno krzno.
Zašto je to tako?
Crna odjeća apsorbuje oba zračenja – i sunčevo i ono našeg tijela. Međutim, ako je odjeća široka i čupava (na primjer, vunena), ili ako nije uska, i ako je izložena vjetru, protok vazduha će brže odvoditi toplotu sa odjeće nego što se ona apsorbuje i prenosi na kožu. S druge strane, crna, uska majica na suncu bez vjetra biće najgore moguće rješenje za toplotu.
Ključno – da li je odjeća široka
Slične rezultate zabilježila je i druga studija, objavljena u časopisu Nature 1980. godine, koja je pokušala da pronađe odgovor na pitanje o beduinima u crnom. Pokazalo se da su se ljudi obučeni u crnu, široku odjeću, zagrijali podjednako kao i oni obučeni u bijelo.
Naime, iako je površina njihove odjeće apsorbovala oko 2,5 puta više toplote, čini se da ona nije uspjela da prodre do tijela, dok se tijelo hladilo kroz razne otvore u širokoj odjeći. Konačno, treba imati na umu da Beduini često putuju u bijelom i da u hladu svojih šatora često nose crno.
Šta možemo zaključiti iz svega ovoga? U velikoj većini slučajeva, u okolnostima u kojima živimo – na ulicama gradova gdje obično nema ni daška vjetra ljeti, ipak je najbolje slijediti preporuke ljekara – nositi bijelu i lepršavu odjeću.
Ko su beduini?
Beduini su arapski nomadski narodi koji vijekovima žive u pustinjama i polupustinjama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Tradicionalno su bili stočari, prvenstveno uzgajajući kamile, koze i ovce, i migrirali su u potrazi za vodom i pašnjacima. Njihov način života oblikovan je surovim pustinjskim uslovima, plemenskom organizacijom, jakim porodičnim vezama i običajima gostoprimstva.
Tradicionalno su naseljavali područja Arabijskog poluostrva, Sinaja, Negeva, sirijske pustinje i dijelove Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Izraela, Sirije, Iraka i Sjeverne Afrike. Danas mnogi beduini više ne žive nomadski, već u selima i gradovima, ali u mnogim zajednicama i dalje postoji snažno prisustvo identiteta povezanog sa pustinjom, plemenom i tradicionalnim načinom života.
