
Na dječijim igralištima u banjalučkim naseljima Rosulje i Obilićevi, više desetina mališana i građana nacrtalo je i zapisalo kako bi željeli da njihova naselja izgledaju, a svi prijedlozi biće dostavljeni Gradu Banjaluka. Djeca nisu tražila nikakva “čuda”, već više drveća i hlada, vodu za piće, uređena igrališta, sigurnije ulice i dovoljno veliku školu.
Pred njima su bili papiri i bojice, a zadatak jednostavan – nacrtajte naselje u kojem biste željeli da odrastate.
Na crtežima su se pojavili parkovi, cvijeće, biciklističke staze, fontane, česme i mjesta za igru. Ponavljala su se stabla sa širokim krošnjama, jer djeca žele hlad dok se igraju, ali i prostori na kojima mogu bezbrižno da se druže.
Dok su mališani crtali, njihovi roditelji, bake, djedovi i komšije razgovarali su o istim problemima, samo na drugačiji način. I oni su tražili više zelenila, sigurnije trotoare, bolje pješačke veze, sadržaje za djecu različitih uzrasta i kvalitetnije održavanje postojećih javnih površina.
Crtež koji je sve iznenadio
Među svim dječijim željama, jedna je posebno iznenadila organizatore.
Nekoliko mališana iz Rosulja nacrtalo je veću školu.
Umjesto zamišljenog dvorca, velikog bazena ili nečega što postoji samo u dječijoj mašti, na papir su stavili problem koji svakodnevno vide u svom naselju. Pokazali su da su svjesni nedostatka školskih kapaciteta i da veoma dobro primjećuju sredinu u kojoj odrastaju.
„Kada vam dijete nacrta veću školu, shvatite da i ono vidi probleme koje odrasli često guraju pod tepih“, poručila je Tijana Grujić iz građanske inicijative „Za Plan“.
Kako je navela, dječiji crteži pokazali su da njihova očekivanja nisu ni velika ni nerealna.
„Žele više drveća, više hlada, mjesta za igru, vodu za piće, sigurnije ulice i prostor u kojem mogu bezbrižno provoditi vrijeme“, rekla je Grujićeva za BL portal.
Grad koji prvo pita, pa tek onda gradi
Radionice u Rosuljama i Obilićevu dio su javne kampanje „Za grad zajedno“, čiji je cilj da građani i stručna javnost dobiju veću ulogu u planiranju javnih i zelenih površina u Banjaluci.
Ideja je nastala iz jednostavnog pitanja – zašto se od građana traži mišljenje tek kada je projekat već završen ili kada mašine izađu na teren.
Organizatori smatraju da ljudi koji svakodnevno koriste parkove, igrališta, ulice i trgove treba mnogo ranije da dobiju priliku da kažu šta im je potrebno.
„Često govorimo da grad treba planirati po mjeri građana, ali rijetko pitamo građane kako oni vide svoj grad. Ako želimo grad po mjeri ljudi, onda planiranje mora početi razgovorom sa ljudima“, obajšnjava Grujićeva za BL portal.
Dječije želje neće ostati samo na papiru
Svi crteži i prijedlozi sa radionica biće objedinjeni i dostavljeni nadležnima u Gradu Banjaluka, kao dio inicijative za unapređenje načina na koji se planiraju i uređuju javne površine.
Nove radionice planirane su u drugoj polovini avgusta i trebalo bi da budu održane u drugim banjalučkim naseljima.
Tako će još djece dobiti prazan papir i bojice, ali i priliku da pokažu odraslima kako vide mjesto u kojem žive.







