Prvi ozbiljniji toplotni talas ovog ljeta zahvatio je BiH, a temperature bi, prema najavama meteorologa, već danas mogle dostići i do 37 stepeni Celzijusa. Ljekari upozoravaju da ekstremne vrućine predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za starije osobe, hronične bolesnike, djecu i trudnice.
Specijalista porodične medicine iz Doma zdravlja Banjaluka dr Srđan Radojković istakao je da visoke temperature mogu značajno pogoršati zdravstveno stanje osoba koje boluju od hroničnih bolesti.
– Povišene temperature posebno pogađaju pacijente sa kardiovaskularnim i plućnim oboljenjima. Česti su problemi sa gušenjem kod astmatičara, padovi krvnog pritiska, ali i ozbiljnije komplikacije kod osoba koje su ranije pretrpjele moždani ili srčani udar – upozorio je Radojković gostujući u Jutarnjem programu RTRS-
Na udaru hronični bolesnici i starije osobe
More Read
On je pojasnio da je važno razlikovati toplotnu iscrpljenost od toplotnog udara.
Toplotna iscrpljenost najčešće se ispoljava kroz dehidraciju, umor, vrtoglavicu, suvoću usta i slabiju koncentraciju, dok je toplotni udar znatno opasnije stanje koje može izazvati dezorijentaciju, jaku glavobolju, gubitak svijesti i druge životno ugrožavajuće komplikacije.
– Osobu koja je bez svijesti potrebno je postaviti u bočni položaj i odmah pozvati hitnu pomoć. Ne preporučuje se polivanje vodom ili naglo rashlađivanje bez nadzora zdravstvenih radnika – naglasio je Radojković.
More Read
Ljekari savjetuju građanima da tokom vrelih dana unose dovoljne količine tečnosti, prije svega vode. Prema preporukama, odrasle osobe trebalo bi da popiju između litar i po i dva litra vode dnevno, dok oni koji se bave fizičkim aktivnostima mogu imati potrebu i za više od tri litra.
Stručnjaci upozoravaju da gazirana pića, zaslađeni sokovi i alkohol nisu adekvatna zamjena za vodu, jer mogu dodatno ubrzati gubitak tečnosti iz organizma.
Oprez pri korištenju klima-uređaja
Poseban oprez potreban je i prilikom korištenja klima-uređaja. Razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bi trebalo da bude veća od sedam stepeni kako bi se izbjegle nagle reakcije organizma i problemi sa krvnim pritiskom.
Ljekari preporučuju izbjegavanje boravka na direktnom suncu u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane i svijetle odjeće, korištenje krema sa zaštitnim faktorom i dodatnu brigu o djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima.
– Visok UV indeks i ekstremne temperature predstavljaju rizik za sve građane. Zato su prevencija, adekvatna hidratacija i odgovorno ponašanje najbolja zaštita tokom ljetnih vrućina – poručio je Radojković.
Prema prognozama meteorologa, visoke temperature zadržaće se i narednih dana, zbog čega se građanima savjetuje dodatni oprez i pridržavanje preporuka zdravstvenih stručnjaka.
