Dok mnogi u bašti pažljivo njeguju paradajz, papriku ili začinsko bilje, jedna skromna biljka često prolazi potpuno nezapaženo.
Riječ je o matičnjaku, poznatom i kao pčelinja nana ili limunska melisa, višegodišnjoj biljci prepoznatljivo osvježavajućeg mirisa koja se vijekovima koristi u narodnoj medicini, kuhinji i domaćinstvu.
Matičnjak (Melissa officinalis) porijeklom je iz Evrope i Mediterana, a danas se može pronaći u brojnim vrtovima jer je izuzetno zahvalan za uzgoj. Lako se širi, dobro podnosi različite uslove i ne zahtijeva mnogo pažnje, a zauzvrat donosi niz koristi koje prevazilaze njegov prijatan miris limuna.
Osim što se od njegovih listova pripremaju čajevi i domaći sirupi, matičnjak ima važnu ulogu u privlačenju oprašivača, zaštiti bašte od pojedinih štetočina i očuvanju biodiverziteta.
More Read
Nije slučajno što je njegov latinski naziv Melissa izveden iz grčke riječi za pčelu. Matičnjak tokom cvjetanja privlači veliki broj pčela, bumbara i drugih korisnih insekata zahvaljujući obilju nektara koje njegovi sitni cvjetovi sadrže.
Ako ga posadite u blizini povrtnjaka ili voćnjaka, možete povećati broj oprašivača u bašti, što se često pozitivno odražava i na prinose biljaka poput paradajza, paprike, tikvica, krastavaca i drugog plodonosnog povrća.
Prirodni saveznik protiv stresa i nesanice
Matičnjak je najpoznatiji po svom umirujućem dejstvu. Čaj od svježih ili osušenih listova tradicionalno se koristi kod nervoze, napetosti, nesanice i blažih oblika anksioznosti.
U narodnoj medicini koristi se i za ublažavanje nadutosti, grčeva u stomaku i drugih digestivnih tegoba. Njegovo eterično ulje posebno je cijenjeno, a zgnječeni svježi listovi često se stavljaju na kožu nakon uboda insekata kako bi ublažili svrab i iritaciju.
