Dok se u javnosti svakodnevno licitira političkim temama, na kasama marketa i pijačnim tezgama kapitulira životni standard građana. Matematika preživljavanja na ovim prostorima zvanično je prerasla u zonu naučne fantastike.
Koliko ste puta čuli kako su neke namirnice ovdje skuplje nego u zemljama Evropske unije, dok su nam primanja i te kako manja?
Prema podacima Saveza sindikata Srpske, sindikalna potrošačka korpa za maj dostigla je 2.911,52 KM. Samo četiri mjeseca ranije, u februaru, iznosila je 2.857 KM. To znači da su se minimalni troškovi života jedne četvoročlane porodice za svega 120 dana povećali za 54,52 KM. U istom tom periodu, prosječna neto plata porasla je sa 1.649 na 1.682 KM, odnosno samo 33 marke.
Porazna je činjenica da prosječna plata danas nije dovoljna ni za 60 odsto sindikalne potrošačke korpe. A najveći „neprijatelj“ kućnog budžeta je hrana.
More Read
Za prehranu četvoročlane porodice mjesečno je potrebno izdvojiti 1.339,75 KM, što je skoro polovina ukupne korpe. Kada se pogledaju cijene na pijacama i u marketima, očigledno je da najveći udar na kućni budžet predstavljaju meso, određene vrste voća, kafa i pojedini uvozni proizvodi.
Kilogram telećeg buta doseže čak 35 KM, dok je kilogram junećeg buta oko 29 KM. Pileći file je 13,5 maraka, svinjski vrat 12, a svinjski but 9 maraka. Juneća plećka košta 22 marke, a teleća 26 KM.
Ništa manje zabrinjavajuća nije ni cijena dimljene slanine, koja se približila iznosu od 30 KM po kilogramu. Za mnoge porodice meso više nije svakodnevna namirnica, već nešto što se kupuje povremeno i pažljivo planira.
More Read
Visoke cijene bilježi i voće. Ni domaće, uobičajeno voće nije uvijek cjenovno prihvatljivo. Kilogram grožđa košta oko 6 KM, dok su borovnice 10 KM za pola kilograma. Za 250 grama kupina ili ribizle potrebno je izdvojiti 5 KM, što znači da kilogram ovog voća dostiže čak 20 KM. Kilogram dinje je 2 KM, kajsije su od 3,50 do 4,60, breskve od 3 do 4 KM, šljive 2,5 marke, banane 2,70. Lubenica može da se nađe po 0,70 KM po kilogramu, kruške su 2,5, koliko koštaju i jabuke.
Posebno se osjeti i cijena kafe. Pola kilograma košta između 13 i 17 KM, pa za mnoge penzionere i porodice sa nižim primanjima i ova svakodnevna navika postaje značajan trošak.
I namirnice koje mnogi kupuju ili bi željeli da kupuju gotovo svaki dan značajno opterećuju budžet. Kilogram paradajza košta od 2,50 do 3,50 KM, paprika od 1,50 do čak 5,40 KM, krompir od 1,50 do 3 KM, a krastavac košta oko 1,50 KM.
Kilogram pasulja, nekada jedna od najjeftinijih i najčešćih namirnica na domaćoj trpezi, danas košta 7 do 8 KM. Mlijeko se na akcijama može da se pronađe za 1,60 KM, deset jaja od 3,50 KM na akciji, dok redovna cijena ide i do 4,70 KM. Ulje košta od 2,60 KM, brašno od 1,20 KM, a šećer oko 1,50 KM.
Ne moramo ići daleko. Čak i poređenje cijena sa Hrvatskom pokazuje koliko je kod nas skupo. Kada se cijene iz hrvatskih marketa prebace iz evra u marke dobijemo poražavajuće rezultate. Mnogi artikli kod nas su skuplji ili izjednačeni sa onima u Hrvatskoj, iako je prosječna plata u Hrvatskoj preko 2.500 KM.
Na primjer, kod nas je skuplja junetina, pasulj, a cijene šećera i brašna su skoro identične. U tamošnjim marketima paradajz košta oko 3,8 KM, krompir oko 2, brašno je oko 1,6 KM, a ulje 3,2 marke.
More Read
Ovakav ekonomski paradoks privlači pažnju i naše dijaspore. Ljudi koji žive u nekoj od evropskih zemalja često se pitaju kako mi ovdje preživljavamo. Nerijetko ističu da u njemačkim trgovinama hranu plaćaju isto ili manje nego u Banjaluci, Prijedoru ili Trebinju.
-Razlika je u tome što je tamo prosječna plata oko 2.600 evra, a ovdje oko 800 evra. Kako ljudi ovde preživljavaju misterija je – kaže sagovornik Srpskainfo.
Zato, dok se u razvijenim društvima raspravlja o kvalitetu života, investicijama i putovanjima, u našem društvu se raspravlja o tome koliko košta prosječan ručak i koliko će trebati za neki praznik.
